Pravni savjeti

Svoja pitanja možete poslati na sljedeći email: rc@cpcd.ba

Molimo da koncizno opišete šta Vas interesuje, a naši pravnici,uz podršku ECNL iz oblasti neprofitnog prava, će objaviti odgovor u ovoj sekciji web stranice. Radi ograničenosti resursa, u prvoj fazi ćemo odgovarati samo na pitanja koja stižu iz NVO sektora.

Napomena: Svi navedeni pravni savjeti su isključivo informativne prirode. Za savjet koji će utjecati na Vaše odluke obratite se svom advokatu, sindikalnom pravniku i sl.Resursni centarne snosi posljedice za eventualne odluke korisnika koje bi slijedile iz upotrebe pravnih savjeta izloženih na nasem webportalu i ovim odgovorima.

Hvala!

RC Tim

PITANJE:

Ukoliko je nevladina organizacija registrovana za prostor cijele Bosne i Hercegovine pri Ministarstvu civilnih poslova i komunikacija (danas mislim da registar vodi Ministarstvo pravde BiH) i ima sjedište prijavljeno u jednom entitetu, npr. u Sarajevu, da li je za otvaranje kancelarije u drugom entitetu npr. Banja Luci potrebno proći administrativnu proceduru, odnosno da li i gdje novu kancelariju treba registrovatić

ODGOVOR:

U skladu sa odredbom stava 2. člana 3. Zakona o udruženjima i fondacijama BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 32/01 i 42/03), udruženja i fondacije imaju slobodu djelovanja na cijelom području Bosne i Hercegovine, bez obzira gdje su registrovani. To znači da se ova odredba odnosi i na udruženja registrovana ne samo po državnom, već i entitetskim zakonima. Nisu potrebna dodatna administrativna uslovljavanja.

S obzirom na to da ste već stekli status pravnog lica registracijom kod Ministarstva pravde BiH, možete slobodno djelovati na cijelom području Bosne i Hercegovine i nemate obavezu registrovanja kancelarije u Banja Luci. Ovo se odnosi na domaće nevladine organizacije.

PITANJE:

Duže vrijeme sam zaposlen kod poslodavca na osnovu ugovora o radu na neodrećeno vrijeme. Poslodavac u posljednje vrijeme posluje sa dosta poteškoća finansijske prirode, pa se može očekivati da određenom broju zaposlenika otkaže ugovor o radu. Interesuje me da li u slučaju otkaza ugovora o radu imam pravo na otpremninu, te da li se pravilnikom o radu mora utvrditi da zaposlenik ima pravo na otpremninu u slučaju kada mu poslodavac otkaže ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada?

ODGOVOR:

U slučaju iz Vašeg pitanja radi se o otpremnini iz čl. 100 Zakona o radu (Sl. nov. F BiH br. 43/99, 32/00 i 29/03). Prema odredbi iz st. 1 ovog člana predviđeno je da zaposlenik koji je s poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Odredbom iz st. 2 istog člana predviđeno je da se otpremnina iz st. 1 utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, s tim da se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plate isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Dakle, odredbom iz st. 1 spomenutog člana konstituisano je pravo zaposlenika na otpremninu pod određenim zakonskim pretpostavkama koje zaposlenik mora da ispunjava. Odredbom iz st. 2 istog člana regulisan je način utvrđivanja visine otpremnine i utvrđen njen najniži iznos. Prema tome, bitne pretpostavke za priznavanje prava na otpremninu iz čl. 100 navedenog Zakona utvrđene su zakonom, pa i ukoliko ovo pravo zaposlenika nije predviđeno pravilnikom, nema smetnje da se prizna zaposleniku, istina u najnižem iznosu, kako je to predviđeno zakonom.

PITANJE:

Nekoliko zaposlenika nalazi se na probnom radu kod poslodavca. Pošto im u najskorije vrijeme istječe probni rad, interesuje nas da li sa ovim zaposlenicima, ukoliko zadovolje, moramo zaključiti nove ugovore o radu?

ODGOVOR:

Probni rad predstavlja jedan od oblika provjere radnih i drugih sposobnosti zaposlenika. Probni rad je vremenski ograničen i prema odredbi iz čl. 18 st. 2 Zakona o radu (Sl. nov. F BiH br. 43/99, 32/00 i 29/03) ne može trajati duže od šest mjeseci. Odredbom iz st. 1 istog člana predvićeno je da se prilikom zaključivanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad. Ukoliko zadovolji na probnom radu, sa zaposlenikom se ne zaključuje novi ugovor o radu, već nastavlja s radom na osnovu zaključenog ugovora o radu prilikom čijeg je zaključenja bio ugovoren probni rad. Prema tome, sa zaposlenicima koji u Vašem slučaju zadovolje na probnom radu nije potrebno zakljućivati novi ugovor o radu, jer oni nastavljaju raditi na osnovu već zaključenog ugovora o radu prilikom čijeg je zaključenja ugovoren probni rad.

PITANJE:

Zaposlenica se nalazi na radu kod poslodavca na osnovu zaključenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Kratko nakon poroda javila se poslodavcu sa zahtjevom da nastavi s radom. Zahtjev zaposlenice poslodavac je odbio iz razloga što je nakon poroda obavezna ostati na porođajnom odsustvu najmanje 42 dana. Interesuje nas da li je poslodavac postupio u skladu s važećim propisima?

ODGOVOR:

Smatramo da je poslodavac postupio u skladu sa Zakonom o radu (Sl. nov. F BiH br. 43/99, 32/00, 29/03) kojim se reguliše trajanje porodiljskog odsustva. Naime, prema odredbi iz čl. 55 st. 3 ovog Zakona žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja. Iz ove zakonske odredbe može se izvesti zaključak da nema smetnje da zaposlenica koristi porođajno odsustvo u trajanju kraćem od jedne godine, s tim što je u svakom slučaju obavezna poslije porođaja ostati na porođajnom odsustvu 42 dana.

PITANJE:

U toku svog dosadašnjeg radnog vijeka promijenio sam više poslodavaca. Ranije mi je osnovna plata povećana za svaku godinu radnog staža provedenog kod bilo kojeg poslodavca. Međutim, u posljednje vrijeme prilikom obračuna plate primijetio sam da se osnovna plata uvećava samo za ostvareni radni staž kod sadašnjeg poslodavca. Da li to znaći da je došlo do izmjene propisa i da li poslodavac postupa u skladu sa zakonom?

ODGOVOR:

Prema ranijem Općem kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. nov. F BiH br. 19/00), osnovna plata se uvećavala za svaku godinu penzijskog staža za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Ovakvo rješenje sadržavala je odredba iz čl. 9 spomenutog kolektivnog ugovora. Novim Općim kolektivnim ugovorom (Sl. nov. F BiH br. 54/05), koji je stupio na snagu 8. 9. 2005. godine, uvećanje plate po navedenom osnovu znatno je izmijenjeno. Naime, prema odredbi iz čl. 13 st. 1 ovog kolektivnog ugovora osnovna plata se povećava za svaku godinu radnog staža kod tog poslodavca, 0,6% s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Odredbom iz st. 2 istog člana predviđeno je da se pod radnim stažom podrazumijeva i radni staž proveden kod poslodavca u slučaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja (npr. zbog prodaje, nasljećivanja, spajanja, pripajanja, promjene oblika društva i dr.) Dakle, novim kolektivnim ugovorom ostvarivanje ovog uređenja je restriktivnije jer se svodi na radni staž, a ne na penzijski staž, i ne na ukupan staž, već isključivo na staž ostvaren kod poslodavca kod kojeg je zaposlenik na radu i eventualno njegovog pravnog prednika, koji je transformisan u sadašnjeg poslodavca na jedan od naprijed spomenutih načina. Iz izloženog može se zaključiti da poslodavac prilikom obraćuna osnovnu platu povećava prema novom Općem kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine što znači da postupa u skladu s važećim propisom.

PITANJE:

Poslodavac ima namjeru da popuni nekoliko slobodnih radnih mjesta. Za njihovu popunu Zakonom o radu nije predviđena obaveza objavljivanja oglasa. Međutim, kako se radi o složenim poslovima, željeli bismo da objavimo oglas i na taj način zaključimo ugovore o radu sa zaposlenicima koji ih sa uspjehom mogu obavljati. Pravilnikom o radu nismo predvidjeli mogućnost objavljivanja oglasa za popunu slobodnih radnih mjesta. S obzirom da za popunu radnih mjesta poslodavac želi koristiti institut oglasa, da li ga je obavezan predvidjeti pravilnikom o radu?

ODGOVOR:

Za razliku od ranijeg radnog zakonodavstva Zakona o radu (Sl. nov. F BiH br. 43/99, 32/00 i 29/03) nije predviđena obaveza objavljivanja oglasa ili raspisivanja konkursa za slobodna radna mjesta. Isto tako, poslodavac za popunu slobodnih radnih mjesta nije obavezan predvidjeti objavljivanje oglasa pravilnikom o radu. Pri takvom stanju isključivo je stvar poslodavca da li će koristiti institut oglasa za popunu slobodnih radnih mjesta. Neovisno o tome, smatramo objavljivanje oglasa za popunu radnih mjesta uputnim naročito kada se radi o složenijim poslovima, jer se na objavljeni oglas u pravilu prijavljuje više kandidata što omogućuje poslodavcu da izvrši lakši i odgovarajući izbor onih s kojima će zaključiti ugovor o radu, a za koje smatra da mogu sa uspjehom obavljati poslove povodom kojih je oglas objavljen. Međutim, potrebno je napomenuti da popunu slobodnih radnih mjesta poslodavac može obaviti bez objavljivanja oglasa i raspisivanja konkursa.

PITANJE:

Prilikom zaključenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme s poslodavcem sam ugovorio probni rad u trajanju od 5 mjeseci s obzirom da se radi o složenim i odgovornim poslovima, koje sam trebao obavljati ukoliko zadovoljim na probnom radu. Međutim, nakon provedenog probnog rada formirana komisija koja je pratila moj rad zaključila je da na poslovima, povodom kojih sam zaključio ugovor o radu, nisam zadovoljio. Nakon toga poslodavac je donio odluku kojom mi je otkazao ugovor o radu sa otkaznim rokom od 15 dana. S obzirom na vrijeme koje sam proveo na probnom radu smatrao sam da je otkazni rok trebalo utvrditi u dužem trajanju. Da li sam u pravu?

ODGOVOR:

Prema odredbi iz čl. 18 st. 1 Zakona o radu (Sl. nov. F BiH br. 43/99, 32/00 i 29/03) prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Na probnom radu zaposlenik provodi određeno vrijeme potrebno da bi se provjerile njegove radne i druge sposobnosti. Dužinu trajanja probnog rada utvrđuju poslodavac i zaposlenik sporazumno. Početak, način obavljanja poslova i ocjena probnog rada mogu se ugovoriti posebnim ugovorom o probnom radu. Obavljanje poslova u toku probnog rada organizuje poslodavac i to na način kako bi omogućio zaposleniku da pokaže svoje radne i druge sposobnosti. Za praćenje rada zaposlenika obrazuje se komisija ili drugo tijelo koje vrši provjeru i ocjenu rada zaposlenika, na kraju obavljenog probnog rada. Ocjena za obavljeni probni rad može biti pozitivna ili negativna. U Vašem slučaju komisija koja je pratila obavljanje poslova u toku probnog rada nije dala pozitivnu ocjenu čime su se stekle pretpostavke pa je dat otkaz ugovora o radu sa otkaznim rokom od 15 dana. Prema odredbi iz st. 3 čl. 18 spomenutog Zakona, ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. Dakle, zakonom je utvrđena donja granica trajanja otkaznog roka nakon probnog rada. Ovo je zakonski rok trajanja otkaznog roka, nakon obavljanja probnog rada i ne može se utvrditi u dužem trajanju. To znači da nema smetnje da se otkazani rok utvrdi u dužem trajanju. U Vašem slučaju poslodavac je utvrdio otkazni rok u trajanju od 15 dana, pa smatramo da je postupio u skladu sa zakonom. Okolnosti i Vaš stav da je poslodavac trebao utvrditi otkazni rok u dužem trajanju nije od značaja niti može utjecati na valjanost odluke poslodavca, te se ne može smatrati opravdanim.

PITANJE:

Poslodavac obavlja djelatnost koja za uspješno poslovanje zahtijeva obavljanje prekovremenog rada od 10 do 20 sati sedmično. Zakonom je utvrđeno da zaposlenici mogu obavljati prekovremeni rad koji ne može trajati duže od deset sati sedmično. Poslodavac traži od zaposlenika da dobrovoljno rade više od deset sati sedmično zavisno od potreba posla. Da li je zahtjev poslodavca opravdan i da li se može narediti zaposlenicima da rade prekovremeno više od deset sati sedmično?

ODGOVOR:

Ne može. Naime, odredbom iz čl. 32 st. 1 Zakona o radu (Sl. nov. F BiH br. 43/99,32/00 i 29/03) u slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca, obavezan je da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično. Zakonom je, dakle, utvrđena gornja granica trajanja prekovremenog rada u toku sedmice. Prekovremeni rad u navednom trajanju može se nazvati obaveznim prekovremenim radom, ako su za takav rad ispunjene zakonske pretpostavke. Međutim, zakonodavac je predvidio i mogućnost da prekovremeni rad traje duže od deset sati sedmično. Ovo je regulisano odredbom iz st. 3 čl. 32 spomenutog Zakona prema kojoj zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno, i to u trajanju od još najviše 10 sati sedmično. Da bi se konstituisao dobrovoljni prekovremeni rad, potrebno je da se ispune dva uvjeta. Prvi, da poslodavac zahtijeva od zaposlenika da rade prekovremeno duže od deset sati sedmično i drugi uvjet da zaposlenik na to pristane. Dobrovoljni prekovremeni rad poslodavac ne može narediti. Ukoliko zaposlenik pristane na dobrovoljni prekovremeni rad, odnosno više od deset sati sedmično, i u tom slučaju prekovremeni rad je vremenski ograničen. Naime, prekovremeni rad može trajati najviše još 10 sati sedmično ili ukupno 20 sati u toku sedmice. To je njegova gornja granica i nema zakonske mogućnosti da se prekovremeni rad utvrdi u dužem trajanju.

PITANJE:
obracam vam se za pravni savjet vezan za zatvaranje trgovacke radnje.
Naime vec 5 godina sam vlasnik trgovacke radnje i u posljednjih vise
od dvije godine poslujem sa gubitkom.
Kako mi je objasnjeno od strane mog knjigovodje i u upravi prihoda ne
postoji mogucnost da odjavim radnju dok ne izmirim sve obaveze na
plate, a kako ne postoji mogucnost da izmirim iste dugovi se
svakodnevno uvecavaju.
Kako sam dosao u bezizlaznu finansijsku situaciju, a niko mi ne nudi
rjesenje obracam se vama za pravni savjet - kako da odjavim radnju
pored svega navedenog - jer ne postoji nacin da u skorije vrijeme
izmirim obaveze prema drzavi.
Napominjem da sam pdv obaveznik, te da obaveze prema uio redovno izmirujem.
u radnji trenutno imam oko 4000 km robe.
Ja se nalazim u sanskom mostu, unsko sanski kanton.
u nadi da ce te mi pomoci da rjesim problem unaprjed se zahvaljujem

ODGOVOR:

Nazalost jedino mogu potvrditiono sto Vam je receno od strane knjigovodje i Uprave prihoda.

U skladu saZakonom o trgovini (»Službene novine FBiH« br. 64/04 , 12/05) rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje prestaje vrijediti odjavom, po sili zakona i u drugim slučajevima određenim zakonom.
član 18 Zakona o trgovini precizno navodi da je trgovac dužan odjaviti trgovačku radnju pisanim putem nadležnome tijelu prije prestanka rada, uz priloženi dokaz da nema neizmirenih obveza prema javnim prihodima.
Prestanak rada trgovačke radnje utvrđuje se danom navedenim u odjavi, s time što se obavljanje trgovačke djelatnosti ne može odjaviti unatrag.
Ako u odjavi nije naznađen datum prestanka rada trgovačke radnje, prestanak se utvrđuje danom podnošenja zahtjeva za odjavu.

Rješenje o odobrenju za osnivanje trgovačke radnje prestaje važiti po sili zakona:
1. smrću imaoca radnje;
2. ako trgovac ne počne obavljati trgovinu na malo u roku od šest mjeseci od dana donošenja rješenja o odobrenju;
3. ako prestane ispunjavati bilo koji od uvjeta navedenih u članu 12. Zakona o trgovini
4. ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o trgovini, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku;
5. ako se naknadno utvrdi da je rješenje o odobrenju zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima.

O prestanku vrijednosti rješenja nadležno tijelo donosi rješenje.
Po konačnosti rješenja trgovačka radnja briše se iz registra.
O brisanju iz registra bit će obaviještene: nadležna porezna uprava, tržišna inspekcija i druga tijela koja obavljaju nadzor ili vode službenu evidenciju u ovome području, dostavom konačnoga rješenja

PITANJE:

Mene interesuje koliki je period zastare za neplacene racune za elektricnu energiju. Konkretno za racun jednog domacinstva u bosni i Hercegovini, unaprijed hvala

ODGOVOR:

Zakon o obligacionim odnosima, član 467 Jednogodi.nji rok zastare (ZOO 378 izmijenjen)

Zastarijevaju za jednu godinu:

1. potraživanje naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva;

2. potraživanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio-prijemnika i televizijskog prijemnika;

3. potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i po.tanskih pretinaca te druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima;

4. potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena.

(2) Zastarijevanje teće iako su isporuke ili usluge produžene.

Rok zastare se računa od dana dospjelosti obaveze. Podizanjem tužbe zastara se prekida.

Sud na zastaru ne pazi po službenoj dužnosti-onaj koga se tereti može sam ili po svome punomoćniku se očitovatipo tome-odnosno pismeno uputiti poštom uputiti dopis o zastari navedenih potraživanja ili usmeno na raspravi uputiti prigovor zastare.

PITANJE:

Koliko traje porodiljsko bolovanje,ako je žena imala zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme i bila u radnom odnosu 4 mjeseca?

ODGOVOR:

U skladu sa Zakonom o radu odsustvo sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, materinstva, vojne sluzbe i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom rada

Clan 53. Zakona o radu precizira da poslodavac ne moze odbiti da zaposli zenu zbog njene trudnoce, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u slucajevima iz clana 54. stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge poslove.

Clan 54.

Zena za vrijeme trudnoce, odnosno dojenja djeteta, moze biti rasporedena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlasteni lijecnik. Ako poslodavac nije u mogucnosti da osigura rasporedivanje zene u smislu stava 1. ovog clana, zena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Privremeni raspored iz stava 1. ovog clana ne moze imati za posljedicu smanjenje place zene.
Zenu, iz stava 1. ovog clana, poslodavac moze premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak.

Clan 55.

Za vrijeme trudnoce, porodaja i njege djeteta, zena ima pravo na porodajno odsustvo od jedne godine neprekidno, a za blizance, trece i svako slijedece dijete zena ima pravo na porodajno odsustvo od 18 mjeseci neprekidno.
Na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika zena moze da otpocne porodajno odsustvo 45 dana prije porodaja, a obavezno 28 dana prije porodaja.
Ako zena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika, ne koristi porodajno odsustvo 28 dana prije porodaja, ima pravo da te dane iskoristi poslije porodaja. Izuzetno, zena, na osnovu svog pismenog zahtjeva, moze koristiti krace porodajno odsustvo, ali ne krace od 42 dana poslije porodaja

PITANJE:

Da li jedna osoba može zaključiti dva ugovora o radu na neodređeno vrijeme (sa dva poslodavca) na puno radno vrijeme?

ODGOVOR:

Odgovor na Vase pitanje je da jedna osoba ne moze zakljuciti dva ugovora o radu na neodredjeno vrijeme sa punim radnim vremenom kod dva razlicita poslodavca. Postoji mogucnost zakljucenja ugovora o radu jedinokod ugovora sa nepunim radnim vremenom koji ukupno ne prelaze 40 sati sedmicno.

PITANJE:

Potreban savjet I upute o primjeni vrste poreza za NVO - udruženja građana sa prometom preko 50.000,00 km

ODGOVOR:

Svi subjekti, privredni ili neprofitni, koji imaju promet preko 50. 000 KM podlijezu PDV registraciji sto znaci da ceteregistrirat/prijavit cete Vase udruzenje kao PDV obaveznika.

PITANJE:

Postavljam Vam pitanje ispred jednog mladog i dovoljno neiskusnog udruženja (NVO) registrovanog na nivou FBiH. Naime, iako postojimo tek dva mjeseca,nedavno smoostvarili obećavajuće dogovore sa stranim donatorima (fizičkim i pravnim licima) o izgradnjijednog malog edukativno-kulturnog centra koji bi trebao da bude u potpunom vlasništvu našeg udruženja. Naravno, u tom centru bismo isključivo ostvarivali svoje statutarne djelatnosti, ali bi nam poslužio i kao funkcionalni izvor prihoda za stabilno poslovanje našeg udruženja, jer u sklopu njega bismo imali poslovne prostore za izdavanje pod zakup...

Interesuje me pravna regulativa i konkretni koraci koje trebamo poduzeti zakonskim redoslijedom, poćevši od kupovine graćevinskog zemljišta do konkretne izgradnje objekta. Još jednom napominjem da smo mladi i neiskusni, a zadnje što bismo željeli jeste da se ogriješimo o zakonsku regulativu FBiH. Molim Vas za detaljno pojašnjenje! Zahvaljujem!

ODGOVOR:

U odgovoru na Vase pitanje navedeni su koraci gradnje objekta. Kao udruzenje gradjana svu dobit koju udruzenjepribavi radom, prodajom svojih usluga ili izdavanjem prostora duzni ste upotrebljavati u statutarne odnosno u svrhu ispunjavanju misije Vaseg udruzenja.

GRAćeVINSKA DOZVOLA

Graćenju graćevine ne smije se pristupiti prije pribavljanja rješenja o odobravanju gradnje (graćevinske dozvole).

Po pravosnažnosti urbanistićke saglasnosti, izradom projektne dokumentacije, shodno utvrćenim uslovima iz urbanistićke saglasnosti, u roku od godinu dana, podnosi se zahtjev za izdavanje graćevinske dozvole.

Građevinska dozvola je potrebna za: novogradnju, za rekonstrukciju, dogradnju, nadzićivanje, promjenu namjene građevine, u smislu da se vrši pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva promjena bitno mijenja uslove korištenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanje saobraćaja i uslove očuvanja okoline i konzervaciju građevine, dok za radove tekućeg održavanja građevinska dozvola nije potrebna.

Osim navedenog građevinska dozvola je potrebna i za uklanjanje građevine (rušenje, demontaža građevine ili dijela građevine) i za privremene (pomočne) građevine.

Šta je potrebno za izdavanje građevinske dozvole

Uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se prilaže:

urbanistićka saglasnost,

izvod iz katastra – katastarska čestica,

dokaz o pravu građenja,

tri primjerka glavnog projekta,

pisani izvještaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta,

pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima predviđenim zakonom,

elaborat o istražnim radovima, ako su podaci iz njih poslužili za izradu glavnog projekta,

tehnološki elaborat, ako je pogon i postrojenje potencijalni zagađivač,

saglasnosti pribavljene u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za predmetnu građevinu,

dokaz o izmirenim obavezama o uređenju gradskog građevinskog zemljišta,

drugi prilozi određeni posebnim zakonom,

150 KM kantonalne takse putem uplatnice.

Postupak izdavanja građevinske dozvole

Nadležni organ uprave (Ministarstvo za prostorno uređenje – za Kanton, služba za urbanizam – za općinu) u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrđuje da li je glavni projekat izrađen u skladu sa uslovima datim u urbanističkoj saglasnosti, odnosno urbanističko-tehničkim uslovima.

Prije izdavanja odobrenja za gradnju nadležni organ uprave dužan je strankama u postupku, omogućiti uvid u glavni projekat.

Pod strankama u postupku smatraju se pravno i fizičko lice na čiji zahtjev se vodi upravni postupak, vlasnik nekretnina i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči sa nekretninom za koju se izdaje dozvola.

Nadležni organ dužan je donijeti rješenje, najkasnije u roku od 30 dana nakon dostavljanja tražene dokumentacije.

Zahtjev za dobijanje građevinske dozvole odbit će se ako:

- investitor u roku od 15 dana od zatražene dopune ne upotpuni zahtjev,

- ako glavnim (izvedbenim) projektom nisu ispunjeni uslovi propisani Zakonom o građenju ili posebnim propisima,

- ako se uvićajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na terenu ne podudara sa glavnim projektom.

Pošto utvrdi da su ispunjeni svi uslovi nadležni organ izdaje građevinsku dozvolu sa utvrđenim rokom važenja (dvije godine).

Građevinska dozvola prestaje da važi ako radovi na građevini ne počnu u utvrđenom roku u rješenju.

Važenje građevinske dozvole može se, na zahtjev investitora, produžiti za još godinu dana, ako se nisu promijenili uslovi u skladu s kojim je izdato odobrenje za gradnju.

Prijava graćenja

Investitor, odnosno izvođač radova je dužan da, prema pravosnažnom odobrenju za građenje, prijavi početak građevinskih radova 8 dana prije početka radova nadležnoj inspekciji.

Iskolićenje

Prije početka građenja investitor, odnosno izvođač radova mora izvršiti iskoličenje, odnosno geodetski prijenos građevine iz plana, odnosno urbanističko-tehničkih uslova, na teren.

Iskoličenje se vrši u skladu sa uslovima datim u elaboratu o iskoličenju i odobrenom projektu za izvođenje građevine.

Načelno odobrenje za građenje

Načelno odobrenje za građenje izdaje se za složene građevine. Njime se određuju dijelovi složene građevine, funkcionalne i tehnološke veze između dijelova složene građevine, kao i s tim povezan redosljed izdavanja odobrena za građenje.

Po dobijanju načelnog odobrenja pristupa se traženju odobrenja za pojedine dijelove (objekte) složene građevine utvrđenim redosljedom.

Procedura i rok za izdavanja načelnog odobrenja su isti kao i za izdavanje odobrenja za građenje.

Na osnovu načelnog odobrenja može se pristupiti izvođenju pripremnih radova.

PITANJE:

Naime, u ljeto 2007 godine zakljućili smo predugovor u kupoprodaji stana s jednom firmom u Mostaru. Kako se radi o novogradnji, po predugovoru je se trebalo useliti 01.05.2009. godine. Međutim sada je već 10 mjesec, a radovi još nisu kraju.

Da li mi kao budući kupci stana, za koji smo platili već 20% od ukupne cijene, imamo pravo tražiti da nam nadoknade troškove podstanarstva od 01.05.2009-pa do završetka iako ta mogućnost nije navedena u predugovoru.

ODGOVOR:

pravni savjeti Resursnog centra daju se izoblasti neprofitnog prava za potrebe neprofitnih organizacija u BiH.

U vezi Vaseg upita misljenja sam da mozete, ukoliko ne postignete mirno rjesenje, podici tuzbu radi nepostivanja ugovora- trazite raskid ugovora, povrat novca za zakonskom zateznom kamatom, a mozete traziti i naknadu stete radi neispunjenja obaveze po ugovoru.

PITANJE:

Dali Udruzenje građana moze da bude nosilac izgradnje vodovodne mreže i dali uplate od građana koji ućestvuju u gradnji vodovoda mogu ići preko žiro računa udruženja

ODGOVOR:

Nema nikakve smetnje da NVO-a bude nosilac izgradnje nevedene aktivnosti kao ni smetnje da uplate idu preko Vaseg ziro-racuna.

Misljenja sam da, u suradnji sa drugim akterima ukljucenim u ove aktivnosti, formirate radnu grupu koja ce za ove potrebe otvoriti novi ziro-racun preko kojeg ce ici uplate. Ovim je odgovornost na clanovima formirane radne grupe koji kontrolisu uplate kao i isplate sa racuna. Uz ovo dovoljno je izraditi procedure kontrole i odgovornosti radne grupe cimecijeli postupak uplata i isplata izgleda transparentnije.

Dakako ne kazem da rad preko racuna Vaseg udruzenja ne bi bio transparentan i javan ali ovim nacinom izbjegavate sve negativne konotacije.

PITANJE:

Da li je po zakonu to sto posta naplacuje dodatnih 20% na postarinu prilikom slanja paketa ili vrijedonosnog pisma, bez mog pristanka? Navodno neka "pomoc za djecu".

ODGOVOR:

Bilo bi dobro da navedete gdje je izvrseno dodatno naplacivanje usluge koju ste naveli, grad i postansku jedinicu.

U principu dodatna placanja u humanitarne svrhe ne i trebala biti obaveza prilikom predaje posiljke.

Poštanski operator je obvezan, u prostoru namijenjenom korisnicima poštanskih usluga, vidno istaknuti izvadak iz cjenika poštanskih usluga i na zahtjev korisnika dati taj cjenik na uvid.

Na pošiljke korisnika koji šalje veći broj poštanskih pošiljaka za koje se poštarina plaća na temelju sklopljenog ugovora izmenu korisnika i poštanskog operatora ili odgovarajućim nalogom platnog prometa, stavlja se oznaka "Poštarina plaćena kod poštanskog ureda_________" za pošiljke u unutrašnjem prometu, odnosno oznaka "Port Paye" za pošiljke u menunarodnom prometu.

PITANJE:

1.Kod poslodavca(skola)imam ugovor o radu na neodredjeno sa punim radnim radnim vremenom.Zbog smanjenja norme za ovu godinu,dobio sam rjesenje na 80% radnog vremena.Da li Poslodavac moze traziti promjenu Ugovora o radu,jer ne moze placati doprinose 100%,kao sto bi prema postojecem Ugovoru trebao. 2.Da li Poslodavac pri raspodjeli norme moze dati prednostradnicima koje je primio posle mene i koji,zato sto su dobili rjesenje na 100% radnog vremena,ne moraju mijenjati Ugovore o radu.

ODGOVOR:

U prvom redu Vasobraćun doprinosa će biti plaćen u skladu sa brojem radnih sati u toku mjeseca odnosno zaprimljenim Rjesenjem.

Ugovor o raduje dvostrano obavezujuci sto znaci da se moze mijenjati samo saglasnom voljom odnosno sporazumom obiju ugovornih strana: poslodavca i uposlenika odnosnona sve bitne sastojke ugovora.

Moze se mijenjati u cjelini ili djelimicno, sklapanjem novog ugovora sa izmijenjenom sadrzinom ili dopunom ugovora kojom ce se izmijeniti sadrzaj pojedinih ugovornih odredbi.

Ukoliko uposlenik prihvati izmijenjen ugovor, aneks ugovora i sl. ne može ga više uspješno osporavati, osim zbog mana volje - prijetnje, prijevare, bitne zablude. Naime, budući da ga nije morao prihvatiti odnosno potpisati, ne može ga niti osporavati ako je to dobrovoljno učinio.

Ugovor o radu, za razliku od drugih ugovora, može se izmijeniti i otkazom s ponudom izmijenjenog ugovora o radu - članak97. Zakona o radu FBiH.
Međutim, u slučaju prihvatanja tj. potpisivanja tako ponuđenog ugovora, radnik svejedno može sudski osporavati otkaz jer je prihvat i učinjen zbog otkaza. Pri tome valja znati da ovakav otkaz poslodavac može dati pod istim uslovima kao i svaki drugi otkaz, što znači da otkaz mora biti opravdan. Vazno je reci da ukoliko je u ugovoru o radu umjesto odredbi vazanih za godisnje odmore, otkazne rokove, radno vrijeme, ugovoreno upucivanje na odgovarajuce kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji uredjuju ta pitanja izmjenom zakona, kolektivnih ugovora ili pravilnika o radu, mijenjaju se i ugovorne odredbe.

Odgovor na Vase drugo pitanje da nema smetnji za poslodavca da ne mijenja Ugovore o radu drugih uposlenika.

PITANJE:

Ljubazno bih vas zamolila za pojašnjenje čl.62 Zakona o radu. Naime, prema čl. 57. istog zakona žena nakon porodiljnog ima pravo korištenja pola radnog vremena, a prema čl.62. se navodi da, citiram, "zaposlenik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plaće, u skladu s zakonom". Zanima me gdje i kako zaposlenik ostvaruje naknadu plaće za vrijeme koje ne radi do punog radnog vremena. Kako je to riješeno u praksić Na koji način žena nakon zatvaranja porodiljnog može ostvariti prava u skladu s članom tog zakona ako to pitanje nije regulirano posebnim zakonom ili pravilnikom o radnim odnosima?

ODGOVOR:

U pravu ste da Clan 57. Zakona o radu FBiH daje pravo da nakon istekaporodjajnog odsustva, zena sa djetetom najmanje do jedne godine zivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena. Clan 62. istog zakona navodi da za vrijeme koristenja porodjajnog odsustva, kao i odsustva s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika zaposlenik ima pravo na naknadu place, u skladu sa zakonom.
Naknadu za placu u tom periodu, koja ide na teret poslodavca, utvrduje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Dakle odgovor na Vase pitanje na koji nacin ostvariti prava na rad polovine radnog vremena a nakon isteka porodjajnog odsustva je garantiran Zakonom o radu na koji cete se pozvati kod Vaseg poslodavca. Svi nizi akti moraju biti u skladu sa ovim Zakonom tecinjenica daPravilnik o radu Vaseg poduzecanema navedene odredbe odnosno kako ste rekli, "ne regulise ova pitanja", ne znaci da su Vam uskracena ova prava obzirom da ih Zakon tretira. Poslodavac ne moze, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potrazivanje prema njemu naplatiti uskracivanjem isplate place ili nekog njenog dijela, odnosno uskracivanjem isplate naknade place ili dijela naknade place. PITANJE: Nevladina organizacija/fondacija registrirana je u skladu sa Zakonom o
fondacijama i zakladama (Sluzbene novine Federacije Bosne i Hercegovine
16/98). Tokom 2002. godine usvojen je Zakon o udru¾enjima i fondacijama koji
(Sluzbene novine Federacije Bosne i Hercegovine 45/02) koji je prethodno
navedeni zakon stavio van snage. U medjuvremenu se fondacija nije
(re)registrirala zbog toga sto clanovi fondacije nisu bili upoznati s
vazecim propisima a dijelom i zbog toga jer se radi o stranim drzavljanima
koji su je zajedno s drzavljanima Bosne i Hercegovine/Federacije Bosne i
Hercegovine registrirali a koji kasnije nisu ucestvovali u radu fondacije.
Clanovi fondacije sada zele nastaviti sa radom, ali postoji navedeni
problem. Kakav je status fondacije sada? Da li je moguce izvrsiti re -
registraciju? Na koji nacin, odnosno koja je procedura?

ODGOVOR:

Svako udruzenje gradjana je, po vazecemem drzavnom i entitetskim zakonima o udruzenjima i fondacijama, duzno da u slucaju nastupanja promjene nadleznom organu u roku od 30 dana od

dana nastale promjene podnese zahtjev za izmjenu i dopunu registracije u pogledu:

a) naziva, skracenog naziva ukoliko postoji i adrese udruzenja ili fondacije;

b) znaka udruzenja ako postoji ili ga uvodi;

c) ciljeva za koje je udruzenje osnovano;

d) imena i adrese ovlastenih osoba za zastupanje udruzenja.

Po prijemu zahtjeva nadlezni organ je duzan da izda potvrdu i da u roku od 30 dana donese rjesenje u pogledu zahtjeva za preregistraciju. Ukoliko nema navedenih izmjena nema potrebe za preregistracijom.

PITANJE: U kojem konkretnom slučaju se uposlenicima u štrajku može umanjiti plaća za vrijeme provedeno u štrajkuć U Zakonu o štrajku,kolektivnom ugovoru i zakonu o radu stoji da je to moguće,ali da li je negdje to precizirano ili poslodavac može sam odrediti da li će ili ne umanjiti plaću?

ODGOVOR:

Zaposleniku koji je sudjelovao u štrajku plaća se može smanjiti srazmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Kolektivni ugovor ili Pravilnik o radu Vaseg poduzeca/organizacije detaljnije tretira ovo pitanje i predlazem da konsultujete jedan ili oba navedena akta ovisno gdje ste uposleni.

PITANJE:

Javljamo se iz Istocnog Sarajeva. Imamo pitanje za Vas. Ovih dana osnivamo udruzenje u Istocnom Sarajevu, pa nas interesuje da li se trebamo registrovati u Registar kod Ministarstva pravde BIH. Ili se trebamo registrovati u lokalnom sudu u RS-u. Ili se mozda moramo registrovati na oba mjesta. Razlika je velika i u cijeni. U Min. pravde je 50 KM, a u Sudu u RS-u je 400 KM. Molimo Vas za strucni odgovor.Hitno.

ODGOVOR:

NVO koja djeluje na području cijele BiH se registruje kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, čime stiće svojstvo pravnog lica. Postupak registracije vrši se u skladu sa Zakonom, Pravilnikom o načinu voćenja registra udruženja i fondacija BiH i stranih i međunarodnih udruženja i fondacija i drugih neprofitnih organizacija, te statutom.

U entitetima i BD BiH, registracioni organi su:

- Federacija BiH: Federalno ministarstvo pravde,

- Republika Srpska: osnovni sud u sjedištu okružnog suda na čijem području organizacija ima svoje sjedište,

- Brčko Distrikt BiH: osnovni sud.

NVO-a koja je registrovana na podrucju jednog entiteta može, bez posebnih administrativnih procedura, obavljati djelatnost na području drugog entiteta. Potrebno je samo da se podaci iz registra jednog entiteta prenesu u registar nadležnog organa drugog entiteta.

PITANJE:

Radim na fakultetu i imala sam pravo na trudničko u trajanju od 10 mjeseci. Preostala 2 mjeseca sam se dogovorila sa poslodavcem da radim pola radnog vremena. Zanima me, za ta dva mjeseca, da li imam pravo na punu plaću ili na pola plaće? ODGOVOR: Za vrijeme trudnoce, porodaja i njege djeteta, zena ima pravo na porodajno odsustvo od jedne godine neprekidno, a za blizance, trece i svako slijedece dijete zena ima pravo na porodajno odsustvo od 18 mjeseci neprekidno.

Nakon isteka porodajnog odsustva, zena sa djetetom najmanje do jedne godine zivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, trece i svako slijedece dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navrsene dvije godine zivota djeteta, ako propisom kantona nije predvideno duze trajanje ovog prava.Ovo pravomoze koristiti i zaposlenik - otac djeteta, ako zena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

Zena, koja nakon koristenja porodajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika.Ovo pravozena moze koristiti do navrsene jedne godine zivota djeteta iracuna se u puno radno vrijeme.

Za vrijeme koristenja porodajnog odsustva zaposlenik ima pravo na naknadu place, u skladu sa zakonom.

PITANJE:

Koja je i da li postoji razlika između pripravničkog i volonterskog rada, odnosno uslova koji se nude prilikom potpisivanja ugovora vezano za iste?

Koje su obaveze poslodavca u slučaju jednog i drugog?

Unaprijed zahvaljujem!

ODGOVOR:

Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se skolovalo, radi strucnog osposobljavanja za samostalan rad. Ugovor o radu sa pripravnikom zakljucuje se na odredeno vrijeme, a najduze godinu dana, ako zakonom, propisom kantona ili ugovorom o radu nije drugacije odredeno. Pripravnik u toku obavljanja pripravničkog staža ima pravo na novčanu naknadu u iznosu najmanje 80% od najniže plaće.

Kada je u pitanju volonterki rad, ako je strucni ispit ili radno iskustvo utvrdeno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova odredenog zanimanja, poslodavac moze lice koje zavrsi skolovanje za takvo zanimanje, primiti na strucno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa. Period volonterskog rada racuna se u pripravnicki staz i u radno iskustvo kao uvjet za rad na odredenim poslovima. Licu, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za slucaj povrede na radu i profesionalne bolesti, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

U skladu sa navedenim vidimo da je volonter:

1. fizičko lice

2. koje radi kod poslodavca

3. bez zasnivanja radnog odnosa

4. kroz radno iskustvo

5. stručno se osposobljava za samostalni rad

6. da bi dobilo kvalifikacije koje su propisane Zakonom ili Pravilnikom o radu.

Postavlja se pitanje, da li poslodavac ima obavezu da nadoknadi troškove volonteru? Prema Zakonu o radu, ne postoje propisi koji obavezuju poslodavca da to učini. Međutim, isto tako ne postoji zabrana nadoknade troškova. Iz ovoga se da zaključiti da će poslodavac naknaditi troškove volonteru onako kako je to precizirano u ugovoru.

Prema Zakonu o radu proizilazi da su pripravnici i volonteri ravnopravni na tržištu. No iz navedenog takodjer proizilazi da su osobe koje prvi put zasnivaju radni odnos stavljene u nezavidan položaj u slucaju da je to jedini način da odrade pripravnički staž jer mogu biti prisiljeni da rade kao volonteri.

PITANJE:

Zaposlen sam kod jednog poslodavca od 1997.god. kao komercijalista sa rješenjem o stalnom radnom odnosu.

05.01.2008. sam potpisao ugovor sa istim poslodavcem na period od pet godina. Na tom ugovoru stoji da se poslije isteka ili prekida ugovora ne mogu baviti istom djelatnošću pet godina.

01.07.2008. sam podnio zahtjev za sporazumni prekid radnog odnosa i 01.08.2008. sam prešao u firmu koja se ne bavi istom djelatnošću

Zbog teške ekonomske situacije prijeti mi otka

Imam ponudu za posao u firmi koja se bavi istom djelatnošću kao firma u kojoj sam radio jedanaest godina i potpisao da se neću baviti djelatnošću narednih pet godin

Da li je ova tačka ugovora u skladu sa Zakonom o radu FBiH

Kakve posljedice mogu imati ako prihvatim posao

ODGOVOR:

Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se odredeno vrijeme, nakon prestanka